U sljedećim redovima donosimo vam prijedlog aktivnosti za predškolce.
U prilogu ove objave pronaći ćete i powerpoint prezentaciju s našeg zajedničkog roditeljskog sastanka gdje smo pojasnili etape procesa upisa u osnovnu školu. Osim toga, opisali smo i samo testiranje djece, odnosno procjenjivanje zrelosti kroz različita područja te minimum vještina i karakteristika koje će omogućiti nesmetani upis. Prisjetite se zakonskog okvira i svega navedenog u prezentaciji.
Od aktivnosti posebno apostrofiramo govorno-jezični razvoj što smo dali i naslutiti u objavi koja je favorizirala upravo poveznice sa slikovnicama, pričama, bajkama i sl. Veoma je važno razvijati predvještine čitanja kroz preplavljivanje djeteta s govorno-jezičnim materijalima. Dakle, puno pričajte s djecom, igrajte se igra asocijacija, prepričavanja priča te osmišljavanja vlastitih. Na taj način potičete djecu na povećanje aktivnog vokabulara. Veoma je bitna i glasovna analiza i sinteza koja je prediktor uspješnog čitanja i razumijevanja teksta. Igrajte se riječima i slovima, prepoznajte prvo ili zadnje slovo u nekoj riječi. Od slova stvarajte riječi, tražite suprotne pojmove, npr. dan-noć, crno-bijelo. Potičite apstraktno mišljenje kod djece s igrama riječima npr. Njemačka, kravata (potraži životinju u ovoj riječi).
Jedno od važnijih područja također je grafomotorika kao prediktor uspješnog pisanja. Kako bi djeca stekla pravilan hvat olovke, bila uspješna u pisanju grafema veoma je važno stimulirati i razvijati finu motoriku. Kako bi se to i ostvarilo važno je mnogo crtati, bojati te izrezivati. Za ideje možete konzultirati već gotove materijala i radne listiće na sljedećoj poveznici: https://www.artrea.com.hr/onlinegrafomotorika.html
Predmatematičke vještine i logičko razmišljanje očituju se u razumijevanju odnosa među predmetima te njihovim karakteristikama. Djeca koja su zrela za upis u prvi razred osnovne škole sposobna su razlučiti razlike u veličini predmeta, razlikovati nijanse boja, odrediti količinu. Budući učenici moći će pridruživati predmete u skupove s istim karakteristikama te uočavati razlike.
U organizaciji nastave u školi dominira razredno-predmetno-satni sistem u trajanju školskog sata od 45 minuta što je veliki izazov za pažnju djeteta koja ne može pratiti ovakav sistem. Kako bi djeca bila što spremnija za ovakvu tranziciju bilo bi dobro stimulirati pažnju i koncentraciju kod djece. Neke od aktivnosti za poticanje dužeg perioda pažnje i fokusa mogu biti: bojanje, crtanje po predlošku, precrtavanje, traženje grešaka u uzorku koji se ponavlja, vježbe ravnoteže (stajanje na jednoj nozi), treniranje pažnje kroz vježbu tko će duže šutjeti, vježbanje osluškivanja i prepoznavanja zvukova iz prirode, vježbe usmjerenosti kroz prepoznavanje detalja na slici ili pak preciznog gađanja u metu (loptica u koš) i sl.
Osjetila su naši alati u upoznavanju svijeta oko nas. Percepcija je stoga veoma važna u djetetovom razvoju te je bitno postavljati izazove preko kojih će djeca intenzivno istraživati svijet oko sebe. Vizualno ih možete stimulirati s različitim slagalicama, promatranjem i opisivanjem predmeta iz vašeg okruženja s naglaskom na detalje. Pogađajte zvukove iz prirode, uočavajte rimu u pjesmama i na taj način stimulirajte auditivni razvoj. Dozvolite djeci da opipavaju predmete, uočavaju njihovu strukturu i materijale i na taj način kroz razgovor i analizu potičite taktilnu percepciju.
Mnogi roditelji zanemaruju istraživačke aktivnosti i kritičko mišljenje te razvoj asocijativnog razmišljanja pa bi igre kao memory i druge asocijativne igre bile veoma korisne u tom području. Na ovaj način potičemo i kreativnost i individualnost kod djece. U nastavku vam predlažemo neke poveznice koje će vam pomoći u idejama za poticanje ovih područja:
U ovoj fazi također je veoma bitna igra. Uvođenjem pravila u igru pripremat ćete djecu za pravila i obrasce ponašanja u školskom okruženju. Igra utječe na djetetov socijalni, emocionalni i kognitivni razvoj, a odličan je alat i za učenje. Potičite ih na igru i igrajte se s njima u ovo vrijeme izolacije.